Vetro turbine
Vetroturbina je uređaj koji pretvara kinetičku energiju vetra u električnu energiju.
Vetro turbinekoriste propelere za prikupljanje kinetičke energije vjetra. Vetar duva preko propelera, stvarajući podizanje vazduha preko propelera (slično dejstvu na krilima aviona), uzrokujući da se propeleri okreću. Propeleri su povezani sa pogonskim vratilom, koje okreće električni generator, koji zatim proizvodi (stvara) energiju.

Vrste vetro turbina
Većina vetro turbina spada u dva osnovna tipa:
Turbina sa horizontalnom osovinom
Mnogi ljudi zamišljaju vetro turbine sa horizontalnom osovinom kada razmišljaju o vetrogeneratorima.
Obično imaju tri propelera i rade „uz vetar“, sa turbinom koja se okreće na vrhu tornja tako da su propeleri usmereni prema vetru.
Turbina sa vertikalnom osovinom
Vetrogeneratori sa vertikalnom osovinom dostupni su u različitim oblicima i veličinama, uključujući Darrieus tip u stilu jajeta, nazvan po svom francuskom tvorcu.
Ove turbine su svesmerne, što znači da ih nije potrebno pomerati da bi bile usmerene na vetar da bi funkcionisale.

Primene vetroturbina
Savremene vetro turbinemogu se kategorisati prema mestu gde su instalirane i kako su povezane sa mrežom:
Kopnene
Vetro turbine na kopnu su veličine od 100 kilovata do nekoliko megavata.
Veće turbine na vetar su jeftinije i spojene su zajedno da formiraju vetroelektrane koje snabdevaju električnu mrežu velikom količinom električne energije.
Vetrogeneratori na moru
Vetrogeneratori na moru često su ogromni, čak često viši od 100m.
Oni nemaju iste transportne probleme kao kopnene vetro turbine jer se velike komponente mogu isporučivati morem, brodovima umesto transporta putevima.
Ove turbine mogu sakupljati jake okeanske vetrove i stvarati ogromne količine električne energije.
Distribuirani vetar
Kada se vetrogeneratori bilo koje veličine postavljaju na „potrošačku“ stranu električnog brojila, ili blizu lokacije na kojoj će se koristiti energija koju stvaraju, nazivaju se „distribuirani vetar“.
Mnoge turbine koje se koriste za ove svrhe su manji vetrogeneratori. Pojedinačne male vetro turbine (manje od 100 kilovata) se generalno koriste za domaće, poljoprivredne i male komercijalne i industrijske svrhe.
Male turbine mogu se koristiti u hibridnim energetskim sistemima sa drugim distributivnim izvorima energije, kao što su mikromreže koje pokreću dizel generatori, baterije i fotonaponski sistemi.
Ovi sistemi su poznati kao hibridni sistemi vetra i obično se koriste u udaljenim okruženjima van mreže (gde veza sa komunalnom mrežom nije dostupna).

Stanje proizvodnje energije vetra u Srbiji:
Srbija je nedavno usvojila zakon o obnovljivoj energijii trenutno radi na sveobuhvatnim pravilima koja bi otvorila put za aukcije specifične za tehnologiju za vetar i solarne fotonaponske sisteme na kopnu koristeći CfD model.
Konferencija se fokusirala na nove zakone, vreme i količinu aukcija – kao i na ogroman potencijal vetra u Srbiji i drugde u jugoistočnoj Evropi.
Srbija trenutno poseduje 374 MV kapaciteta vetra na kopnu, ali ima prostora za znatno više. Energija vetra ima potencijal da igra ključnu ulogu u budućem energetskom sistemu Srbije, istovremeno obezbeđujući privredni rast i otvaranje novih radnih mesta.
Očekuje se da će se srpski kapacitet vetra značajno povećati u narednim godinama kao rezultat novog zakona o obnovljivoj energiji u zemlji. Deo zasluga pripada i vladi koja namerava da održi dvostrane aukcije CFD-a, što će smanjiti troškove i vladi i društvu.
Proširenje popularnosti energije vetra takođe može ponuditi značajan podsticaj ekonomiji Zapadnog Balkana. Svaka nova vetro turbinana kopnu podignuta u Evropi sada stvara 7 miliona evra ekonomske aktivnosti, od kojih se većina dešava u zemlji u kojoj se nalaze pomenute.