Sistem pametnih gradova
Gradovi se transformišu u bolje ekološke, poslovne i kulturne aspekte urbanog života IDC definiše rast „pametnih“ gradova kao upotrebu inteligentnih rešenja u kombinaciji sa povećanjem tehnoloških ulaganja u celom gradu, pri čemu opšte strukture povećavaju efikasnost, informacije se razmenjuju po sistemima, i IT investicije se povezuju sa „pametnim“ misijama.
Ali šta su tačno pametni gradovi?
Pametan grad je tehnološki opremljeno urbano područje koje koristi različite metode i tehnologije za prikupljanje podataka i koristi ih za poboljšanje kvaliteta života stanovnika grada.
Pružanjem usluga i rešavanjem gradskih problema, „pametni“ grad nudi rešenja kao što su: poboljšanje prevoza i pristupačnosti, poboljšanje socijalnih usluga i promovisanje održivosti.
Sposobnost da stvori dobrobiti za svoje građane je ono što grad čini „pametnim“.
Da bi javnosti pružili „povezana“ rešenja, pametni gradovi koriste kombinaciju softvera, korisničkih interfejsa i komunikacionih mreža, kao i Internet stvari (IoT). IoT je najznačajniji od njih. IoT je najznačajniji od njih.
Internet stvari (IoT) odnosi se na fizičke stvari (ili grupe takvih objekata) koje imaju senzore, procesorske mogućnosti, softver i druge tehnologije, koje se povezuju i razmenjuju podatke sa drugim uređajima i sistemima preko Interneta ili drugih komunikacionih mreža.
Pored IoT rešenja, sistem pametnih gradova takođe koriste tehnologije uključujući:
Karakteristike pametnog grada:

Kako pametni gradovi funkcionišu?
Pametni gradovi koriste mrežu povezanih IoT uređaja i drugih tehnologija za poboljšanje kvaliteta života i omogućavanje ekonomskog rasta u četiri faze.
Ovo su radnje koje treba preduzeti:
Kako bi poboljšao donošenje odluka, ICT (Informacijska i komunikacijska tehnologija) softver prikuplja podatke u realnom vremenu sa povezanih sredstava, objekata i mašina. Građani se takođe mogu uključiti i komunicirati sa ekosistemima pametnih gradova putem mobilnih uređaja, povezanih automobila i povezanih zgrada. Izvodljivo je smanjiti troškove, poboljšati održivost i pojednostaviti aspekte kao što su distribucija energije i sakupljanje otpada, kao i smanjiti gužve u saobraćaju i poboljšati kvalitet vazduha, kombinovanjem uređaja sa podacima i opštinskom infrastrukturom.
Pametni gradovi imaju mnogo prednosti, ali i mnogo prepreka. Ovo uključuje vladine zvaničnike koji treba da dozvole široko učešće građana. Privatni i javni sektor takođe moraju raditi zajedno sa stanovnicima kako bi svi mogli pozitivno doprineti zajednici.
Inicijative pametnih gradova moraju biti otvorene za javnost i dostupne putem otvorene veb lokacije za podatke ili mobilne aplikacije. Ovo omogućava pojedincima da stupe u interakciju sa podacima i obavljaju lične aktivnosti, kao što su plaćanje računa, pronalaženje efikasnih transportnih alternativa i procena potrošnje energije kod kuće.

Sa stotinama, ako ne i milionima IoT uređaja koji se trebaju povezati i raditi zajedno, povezivanje će verovatno biti najteži problem. Kako raste potražnja, to će omogućiti bolje povezivanje usluga i stalna poboljšanja.
Osim tehnologije, pametni gradovi moraju uključivati i društvene aspekte koji doprinose kulturnom tkivu koje je privlačno stanovnicima i pruža osećaj „mesta“. Ovo je posebno važno u gradovima koji se grade nanovo i moraju privući buduće građane.
Stvaranje pametnih povezanih sistema za naše gradove ima nekoliko prednosti za stanovnike širom sveta, ne samo u smislu poboljšanja kvaliteta života, već́ i u smislu osiguranja održivosti i najefikasnijeg korišćenja resursa.
Ova rešenja oslanjaju se na koordinirane napore vlade, privatnog sektora i lokalnog stanovništva. Pametni gradovi, s druge strane, mogu iskoristiti tehnologije poput Interneta stvari za poboljšanje života ljudi i razvoj povezanih životnih rešenja za sve veću globalnu ekspanziju urbanog stanovništva uz odgovarajuću podršku i infrastrukturu.